Svet voli srpsku hranu

Domaće firme ne propuštaju najznačajnije sajmove agrara i prehrambene industrije. Među najvažnijim manifestacijama na kojima smo učestvovali su i „Sijal“ u Francuskoj, „Biofah“ i „Anuga“ u Nemačkoj

TAČNO 11 srpskih kompanija iz prehrambene industrije upravo pakuje kofere za put u Indiju. Učestvovaće na sajmu prehrane, „Vrld fud“ u ovoj zemlji. Biće to prilika da se sklope poslovi sa indijskim partnerima i naredne godine popravi, ili makar zadrži, 3,2 milijarde dolara vredan izvoz srpskog agrara i prehrambene industrije zabeležen u prošloj godini.

Najznačajniji sajmovi prehrane i poljoprivrede, na kojima godinama učestvuju i naše firme, jesu „Vrld fud“ i „Prodekspo“ u Moskvi, „Sijal“ u Francuskoj, „Anuga“ u Kelnu i „Biofah“ u Nirnbergu.

– Privredna komora Srbije na neke sajmove vodi domaće firme u saradnji sa Razvojnom agencijom Srbije, negde odlazak organizujemo sami, a na pojedine manifestacije vodimo firme kao posetioce – objašnjava Veljko Jovanović, rukovodilac Centra za organsku proizvodnju Privredne komore Srbije. – Ove nedelje u Indiju putuje 11 naših kompanija. Na sajmovima mi predstavljamo i firme koje nisu prisutne. Razgovaramo sa učesnicima, organizujemo direktne razgovore, ispitujemo zahteve tržišta, pomažemo preduzećima da uspostave kontakt. Na sajam „Maksfud“ u Riminiju, na primer, firme vodimo kao posetioce. Ta manifestacija se tek razvija, ali i na taj način naši proizvođači imaju mogućnost da uspostave kontakt i saradnju sa stranim partnerima.

Koliko je štand na nekoj međunarodnoj smotri važan za posao, najbolje govori podatak o prošlogodišnjem učinku naših firmi na „Vrld fudu“ u Moskvi. Tom prilikom dogovoreni su poslovi vredni čak 27 miliona evra.

– Toliko vredni poslovi su ili sklopljeni ili inicirani za tih šest dana u Moskvi – objašnjava Jovanović. – Koliko je to velika vrednost, najbolje govori činjenica da je to deset odsto ukupnog izvoza tog sektora u Rusiju. A to je postignuto za svega šest dana sajma.

Prvi na listi izvoznih proizvoda srpskog agrara jeste – kukuruz. Lane je u svet otišao u vrednosti od 346 miliona dolara. Kupaca ima i za cigarete napravljene od našeg duvana – 277 miliona dolara, a na trećem mestu je smrznuta malina – 248 miliona dolara.

– Konkurentni smo u voću. Izvozmo mnogo jabuka u Rusiju – kaže Jovanović. – Tu je i program smrznutog bobičastog voća, poput malina, kupina i borovnica. Njih plasiramo i na veoma zahtevna tržišta, poput Japana, Velike Britanije i zemalja severne Evrope. Ubedljivo najviše izvozimo kukuruz i tu se vraćamo na naš problem da plasiramo proizvode veće faze obrade i vrednosti. Da bi se prodao takav proizvod, neophodno je da firme ulažu u marketing. Ukoliko žele da sarađuju na nekoj robnoj marci, moraju da nađu partnera. Naša konditorska industrija ima uspeha u inostranstvu. U pslednje vreme sve je veći uspeh naših pivara, tako da smo i u tome veoma konkurentni.

U Privrednoj komori Srbije kažu da su učesnici zadovoljni nastupom.

– Mogu se nekada čuti zamerke kada neko ima ambiciozne ideje o izgledu štanda – dodaje Jovanović. – Ali mora da se zna da bolji i vizuelno upečatljiv štand znači više para. Uglavnom su zadovoljni, pre svega, jer ih komora zaista obaveštava o svim mogućim manifestacijama. Ostala je svest iz prethodnih godina i tek sada polako shvataju da je uloga PKS sada drastično drugačija. Da smo zaista njihov servis i da ih zaista zastupamo.

Vlasnici preduzeća sve više shvataju koliko je važno biti prisutan na sajmovima.

– To ide uz razvoj posla – kaže Veljko Jovanović. – Ozbiljne firme su svesne koliko je to neophodno i spremne su da ulažu. Male firme još traže svoje mesto i tek treba da vide koje su manifestacije za njih najbolje.

(S. B. – D. I. K, novosti.rs)

Prethodni tekstIndijci kupuju IMT
Sledeći tekstUčešće Srbije na sajmu „World Food India 2017“ u Nju Delhiju (3-5. novembar 2017)

POSTAVI KOMENTAR

Molim upišite vaš komentar!
Upišite vaše ime